7/31/2011

MALA PESMA O VELIKOM PRASKU



.
Ova pesma počinje tačkom, kao i Veliki prasak
Svemir se tačkom neće završiti
Pa tako ni ova pesma
:
Zagledani u jednu tačku
Ljudi nikad nisu toliko sumnjali u ono što vide
Niti verovali u ono što se krije od njih
!
Neizvesnost privlači
?
Šta je iza tačke
Da li smo tamo neki drugi „MI“
Koji znaju odgovore, bar na osnovna pitanja


7/30/2011

TIRADA

Ako ste se ikad pitali da li treba nečiji komentar postaviti kao zaseban post, evo odgovora:

TIRADA 

Tirada je nastala
kada je K. pokušao da
se provuče kroz peševe oca Kafkinog.
Nije znao da se mesarski nož vec nadvio nad prstom za veridbu...
Kao narikače nad Gavranom zarad dva parčeta crnog tana.
Koliko li ih je koštao pepeo iz Jerusalima?

Venecijanka

7/29/2011

Popularizacija astronomije u Srbiji


Šta je, uopšte, popularizacija nauke? Zašto nam je potrebna?

Ukoliko prosečnom učeniku srednje škole spomenete ime Alberta Ajnštajna ili Stivena Hokinga, on će znati da se radi o nekom svetskom naučniku, ali će samo mali broj znati da vam kaže čime se taj naučnik tačno bavi(o), odnosno zašto je toliko slavljen u svetu nauke. Situacija je slična i pri pomenu imena Nikole Tesle, Milutina Milankovića ili Mihajla Pupina. Ono što je izuzetno zanimljiv podatak, jeste da ćete isti kvalitet odgovora dobiti i od starijih osoba koje anketirate na ulici, ili supermarketu. Popularizacija nauke mora da ima svoj udeo u razotkrivanju velikih i aktuelnih naučnih dostignuća, kao i svođenje njihovog koncepta na jedan razumljiv nivo. Rečnik osobe koja vrši taj posao mora biti razumljiv i naučno tačan, a medijski faktor je tu da takav oblik prenošenja saznanja podrži u izvornoj formi. U ovom radu sam napravio kratku (reklo bi se minimalnu) analizu kakva je situacija sa popularizacijom astronomije u Srbiji?

7/25/2011

TAJNI JEZIK NAUKE - Priča II - Linije spajanja Ričarda Fajnmana


 „Ako je on, kako vi kažete, najpametniji čovek na svetu – neka nam je Bog u pomoći!“
(Lusil, Fajnmanova majka, nakon što ga je magazin Omni proglasio za najpametnijeg čoveka na svetu).

Ričard Fajnman
Ako bi za nekog rekli da je bio Nobelovac, istaknuti fizičar, jedan od najvećih popularizatora nauke i tvorac brojnih naučnih teorija koje nisu bile usko vezane samo za jednu naučnu oblast, lakonski bi mogli izneti zaključak da se radi o jednoj velikoj ličnosti koja je zasigurno zadužila ljudski rod. Međutim, ako bi spisku prethodnih zanimanja dodali još i: pisac, slikar, molekularni biolog, svirač bonga, geolog i vrhunski rešavač drevnih misterija, predstava o pomenutoj ličnosti dobija nove dimenzije. Spisak interesovanja ne završava se ni ovde, već mu se dodaju naredne neverovatne stvari kao što su obijač sefova ili pak žongler. Veoma obrazovan lopov, ili možda maštar koji je samo želeo da otkriva tajne? Na primeru čuvenog američkog naučnika Ričarda Fajnmana, čovek bi mogao da potraži odgovor na pitanje - dokle idu krajnje granice ljudske imaginacije?

7/24/2011

AFRIČKI DŽEZ - PRIČA PRVA: NA TRAGU MARABIJA


Afrički džez

Na tragu marabija


Možda je i sam naslov u startu  pogrešan. Jer, Afrika = džez. Kao što je i Brazil = fudbal. Iako su Brazilci (kod nas uvek pogrešno zvani karioke što je nadimak samo za stanovnike Rija) oduvek imali slobodu da pikaju loptu po nepreglednim plažama i strmim ulicama, dotle su Afrikanci stvaranje džeza kroz čitav 20. vek doživljavali kao lepu i retku privilegiju koja se oslobađala u istim onim trenucima u kojima su se oslobađale i njihove teritorije. Sloboda je za Afriku prilično čudna stvar, i kada joj se najmanje nadate ona se uzdigne odnekud tiho i nenametljivo, baš kao i prvi akordi neke džez kompozicije. Pa opet, koliko će se održati u toj svojoj homogenosti ne zavisi od kompozitora i pevača. Eto, u tome je ta najveća razlika brazilskog fudbala i afričkog džeza – afrički umetnici nikad ne znaju koliki je njihov stvarni kreativni

7/23/2011

Art MOMENTUM

U ART MOMENTUMU dajemo umetnicke tekstove nasih gostiju. Veceras je svoju prostor dobila mlada i multitalentovna umetnica sa obronaka najvisih vojvodjanskih planina i jezgra najboljih vina -VENECIJANKA

"Kiši 
 kao tanak mlaz nenevinosti 
 niz devojačke butine.
 Rukama pokušava da sakrije stid, 
 dok u daljini munja obasjava konjske sapi
 umorne od traženja preživelih 
 po Troji."

7/14/2011

Čekajući SAPIENSA

Nekako smo se našli u situaciji da sebi pridajemo preveliki značaj. 
Logičan potez svake naredne evolucije bio bi da se zapita – da li je čovek opravdao očekivanja?


Čuo sam da je (često) najteže nešto početi. Svakoj duži je potreban početak i kraj, svakom danu jutro i noć. Postojale su godine kada se kraj svađe zbog jednog početka nije nazirao, kao što se ne nazire ni krajnja tačka svemira u kojem živimo, prilično ugodno, već milijardama. Otkud mi, ovoliki, iznedreni iz jedne tačke, zatočeni u beskonačnom inkubatoru zvanom - Kosmos?

„Potrebni su svedoci!“, rekao je jednom jedan F.

„Ne moram da verujem u zdrav razum, ali ne verujem ni Vama!“

„Uhvati bljesak, oslušni njegovu patnju, mrzne se pred Suncem. Daleki je put do tog zvuka -  to je odjek Velikog praska! Jednom se morala roditi dilema, kao i životda bi o tome imao ko da razmišlja!“

Postavite sopstvena pitanja i nađite sopstvene odgovore! Dok čekate, uvek u pauzama koristite reč – AKO!

Čekajući sapiensa...

Čekanje je pojava globalnog karaktera (na TV-u kažu da je to i globalno zagrevanje, ali ko još veruje televiziji). Na konobara u restoranu čekate nekoliko minuta, na devojku u proseku 20 minuta, na voz se u Srbiji čeka 45 minuta (zavisi od toga da li je putnički ili brzi - na brzi voz se manje čeka). Neko čeka platu, neko zoru. Najuporniji čekaju Godoa... i vanzemaljce. Naivni čekaju slobodu. E, takvi se  načekaju čekajući.

Čekanje je, dakle, globalna pojava!

Dokaz završen.