Showing posts with label Tajni jezik nauke. Show all posts
Showing posts with label Tajni jezik nauke. Show all posts

8/15/2011

TAJNI JEZIK NAUKE - PRIČA V - Autori (ne)stvarnog


Izmišljene šahovske partije i stvarne ljubavi … /fizika  u prostoru iza ogledala


Havijer je Kubanac. Voli alternativna pozorišta i šah. On boemski ležerno hoda i kada biste ga videli na ulici, delovao bi vam kao momak koji ama baš nigde ne žuri. Diplomirao je fiziku na Univerzitetu u Havani, i kasnije otišao u Čile na postdiplomske studije. Sofi je Belgijanka, matematičarka zaposlena u jednoj belgijskoj firmi. I ona voli šah i alternativna pozorišta, ali ni za jedno od ta dva zadovoljstva nema dovoljno vremena. Zato svake godine nadoknadi ponešto od svojih propuštenih predstava produženim godišnjim odmorom na Jamajci. Pre nekoliko godina na tom ostrvu se, u isto vreme (a ako pitate fizičara, vreme je SVE), zadesio i Havijer. Kažu da je Jamajka lepo mesto za upoznavanje. I Havijer i Sofi obožavaju  ples, ulične svirače i šetnje po parkovima. Pre nešto više od dve godine njih dvoje su se našli u čuvenom parku u Havani, na mestu džinovskih šahovskih tabli izrađenih po ideji kubanskog umetnika Hoze Rodrigez Fustera. Igrali su šah protiv nekog od lokalnih šetača.

Ovde ću, za trenutak, stati sa pričom o Sofi i Havijeru.

8/09/2011

Umetnost i nauka - Priča IV - Kako igrati šah po zakonima fizike?


Šahovska tabla je svet, figure su pojave u Univerzumu, pravila igre su ono što zovemo Zakoni prirode, a igrač sa druge strane table je skriven od nas.
Tomas Haksli, slavni engleski biolog


U kasne noćne sate, dok sam igrao jednu od beskrajnih brzopoteznih partija sa svojim tadašnjim cimerom (a ispitni rokovi u Srbiji daju mogućnost da se ovako “detaljno” pripremate za ispite iz fizike i matematike, uostalom, Čovek koji ima sat zna koliko je sati, čovek koji ima dva sata igra šah), na stolu je stajala knjiga velikog kosmologa i fizičara Stivena Hokinga “Kratka povest vremena”. Nije bilo prijatno saznanje da smo vrlo često bezuspešno pokušavali da odgonetnemo neku naučnu “sitnicu” poput one : ŠTA JE VREME? Zastavica koja na šahovskom satu označava kraj partije već je došla do svog vrha, kada sam (što zbog svoje lošije pozicije, što zbog onog naučnog crva koji vam se stalno mota po glavi) zaustavio sat i uzviknuo: NE MOŽE SE BEZ VREMENA (A I PROSTORA, AKO BAŠ HOĆEMO DA “TERAMO MAK NA KONAC”)!

OK. Sad sledi ono: Kako? Zašto? Čemu? I slična pitanja…

I gde je šah u svemu tome?

8/07/2011

TAJNI JEZIK NAUKE - Priča III - Šah na fizičkim poljima


Pre nekoliko dana, moj kolega Petar pošalje mi mejl u kojem me je „upozorio“ da nisam napisao još nijedan blog o šahu. Zaista, ne znam kako je to moglo da mi promakne. Govoreći o šahu, jako je teško ne spomenuti mnogobrojne nauke, naročito matematiku. Iako se zvanično svrstava u sport, šah je i umetnost i nauka. Ukoliko pitate slavnog velemajstora Korčnoja, šah je i bolest koju dobiješ u ranom detinjstvu, i do kraja života je neizlečiva i slatka. 
 
Uvek je potrebno imati dobrog suparnika za šahovskom tablom

Pa opet, u kakvoj su vezi zakoni šaha i zakoni fizike?

7/25/2011

TAJNI JEZIK NAUKE - Priča II - Linije spajanja Ričarda Fajnmana


 „Ako je on, kako vi kažete, najpametniji čovek na svetu – neka nam je Bog u pomoći!“
(Lusil, Fajnmanova majka, nakon što ga je magazin Omni proglasio za najpametnijeg čoveka na svetu).

Ričard Fajnman
Ako bi za nekog rekli da je bio Nobelovac, istaknuti fizičar, jedan od najvećih popularizatora nauke i tvorac brojnih naučnih teorija koje nisu bile usko vezane samo za jednu naučnu oblast, lakonski bi mogli izneti zaključak da se radi o jednoj velikoj ličnosti koja je zasigurno zadužila ljudski rod. Međutim, ako bi spisku prethodnih zanimanja dodali još i: pisac, slikar, molekularni biolog, svirač bonga, geolog i vrhunski rešavač drevnih misterija, predstava o pomenutoj ličnosti dobija nove dimenzije. Spisak interesovanja ne završava se ni ovde, već mu se dodaju naredne neverovatne stvari kao što su obijač sefova ili pak žongler. Veoma obrazovan lopov, ili možda maštar koji je samo želeo da otkriva tajne? Na primeru čuvenog američkog naučnika Ričarda Fajnmana, čovek bi mogao da potraži odgovor na pitanje - dokle idu krajnje granice ljudske imaginacije?